[[openbsd_faq_uvod_u_operativni_sistem_openbsd]]
 
Trace: » openbsd_faq_uvod_u_operativni_sistem_openbsd

1 - Uvod u operativni sistem OpenBSD

1.1 - Šta je OpenBSD?

OpenBSD je projekt stvaranja dostupnog 4.4BSD UNIX-olikog operativnog sistema, upotrebljivog na raznovrsnim platformama. Naši ciljevi naglašavaju korektnost, bezbjednost, standardizaciju i portabilnost. OpenBSD podržava binarnu emulaciju većine binarnih paketa namijenjenih za SVR4 (Solaris), FreeBSD, Linux, BSDI, SunOS i HPUX.

Ovi odgovori na često postavljana pitanja o OpenBSD-u pojašnjavaju samo najnovije izdanje OpenBSD-a, verziju 3.9.

1.2 - Na kakvim sistemima se koristi OpenBSD?

OpenBSD se koristi na sljedećim platformama:

Oznaka “CD” ukazuje da je OpenBSD za tu platformu moguće upotrebljavati direktno sa CD-a. CD-ove iz seta moguće je upotrijebiti za nekoliko različitih platformi. Pogledajte treće poglavlje ovog teksta o odgovorima na često postavljana pitanja, kako biste saznali više detalja o dobavljanju OpenBSD-a na CD-ovima.

Prethodna izdanja OpenBSD-a bila su portovana i za sljedeće platforme:

Povremeno nas upitaju zašto podržavamo toliko “čudnih” mašina. Kratak odgovor bio bi: “Zato što tako želimo”. Ako dovoljno vještih osoba (a, ponekada, “dovoljno” znači i samo jedna zaista vješta osoba) želi da održava podršku za neku platformu, tada će ta platforma biti podržana. Postoje i praktične koristi od održavanja OpenBSD-a kao sistema za raznovrsne platfome: kada se pojavi nova platforma, u “stablu” koda (code tree) gotovo da i ne postoje “bube” (bugs) i greške u dizajnu koje bi mogle negativno uticati na portabilnost. Među platformama na kojima je moguće koristiti OpenBSD ima i 32-bitnih, i 64-bitnih procesora, mašina za skromne, ali i za velike namjene, kao i onih koje su veoma neuobičajenog dizajna. Na kraju, podržavanje “čudnih” platformi omogućava stvaranje kvalitetnije “osnove” koda (code base) za “obične” platforme.

1.3 - Priroda "slobode" OpenBSD-a

OpenBSD je slobodan. Binarni paketi su dostupni. Izvorni kod (source) je dostupan. Svi dijelovi OpenBSD-a podliježu razumnim uslovljavanjima prava na upotrebu i umnožavanje, što omogućava slobodu redistribucije. Ovo podrazumijeva mogućnost korištenja većine dijelova “stabla” koda OpenBSD-a, kako u lične, tako i u komercijalne svrhe. OpenBSD ne podrazumijeva ograničenja upotebe izuzev onih koje nalaže originalna BSD licenca. Softver (software) napisan pod striknijim licencama ne može postati dio standardne distribucije OpenBSD-a. Smisao ovakvog postupanja je sloboda upotrebe OpenBSD-a. Primjera radi, OpenBSD se može slobodno korisiti za ličnu upotrebu, u akademske svrhe, mogu ga upotrebljavati državne institucije, neprofitne organizacije, kao i organizacije koje stvaraju profit. OpenBSD, ili samo dijelovi OpenBSD-a, mogu biti slobodno iskorišteni u komercijalnim proizvodima, takođe.

Povremeno nas upitaju smeta li nam to što rad za koji ne tražimo naknadu biva iskorišten u komercijalnim proizvodima. Odgovaramo da bismo više voljeli da naš kod, koji je dobar, bude posvuda upotrebljavan, prije no što bismo voljeli da tvorci komercijalnog softvera reimplementiraju i stvaraju loše kodirana, nekompatibilna rješenja već rješenih problema. Primjera radi, SSH je, upravo uslijed ovakve slobode, veoma upotrebljavan protokol; ovako, OpenSSH je mnogo više upotrebljavan no što bi bio upotrebljavan da je bio ograničen restrikcijama koje striktnije uslovljavaju upotrebu OpenSSH koda.

Ovim ne želimo reći da bismo se žalili na finansijsku podršku, ili podršku u hardveru (hardware), koja je izraz nečije zahvalnosti. I pored činjenice da zapanjujuće malo pomoći bilo kakve vrste pristiže od kompanija čiji proizvodi ovise o OpenBSD-u, ipak, nema naših zahtjeva za kompenzaciju.

Više o drugim, popularnim licencama, možete naći pod linkom: Politika o kopirajtu (copyright) OpenBSD-a.

Osobe koje održavaju OpenBSD podržavaju projekt zahvaljujući uglavnom vlastitim sredstvima. Ovo podrazumijeva vrijeme provedeno u programiranju za potrebe projekta, opremu korištenu da se podrže brojni portovi (ports), mrežne resurse upotrijebljene da vam se OpenBSD dostavi, kao i vrijeme provedeno u odgovaranju na pitanja korisnika, te istraživanju korisničkih izvještaja o “bubama”. Pojedinačno, saradnici na OpenBSD projektu (developers) nisu imućni, pa tako i veoma mali doprinosi u vremenu provedenom u radu na projektu, novcu, opremi ili drugim resursima, čine veliku razliku.

1.4 - Zašto bih htio koristiti OpenBSD?

Novi korisnici često pitaju da li je OpenBSD superioran u odnosu na druge UNIX-olike operativne sisteme. Na to se pitanje, u suštini, ne može odgovoriti; ono je i predmet mnogobrojnih (i besmislenih) “religioznih” debata. Nipošto ne postavljajte takvo pitanje na OpenBSD-ovoj listi elektronske pošte (mailing list).

Slijede razlozi koje navodimo u korist tvrdnje koja kaže da je OpenBSD jedan upotrebljiv operativni sistem. Samo vi možete odgovoriti da li je OpenBSD pravi izbor operativnog sistema za vas.

  • Mnogo onih koji se profesionalno bave bezbjednošću smatraju da je OpenBSD najbezbjedniji UNIX-oliki operativni sistem, prvenstveno zahvaljujući neprestanom, sveobuhvatnom redigovanju bezbjednosti izvornog koda.
  • OpenBSD je potpun UNIX-oliki operativni sistem, dostupan u formi izvornog koda, bez naknade.
  • Integralni dio OpenBSD-a je i vrhunska bezbjedonosna tehnologija, pogodna za kreiranje zaštitinih zidova (firewalls) i privatnih mrežnih servisa (private network services) u specifičnim okruženjima.
  • OpenBSD ubire pogodnosti iz različitih sfera silovitog i aktulenog procesa razvoja, nudeći tako mogućnosti za rad sa međunarodnom zajednicom programera i krajnjih korisnika (end users) na tehnologijama koje tek promaljaju.
  • OpenBSD pokušava da svede na minimum potrebe za specifičnim prilagođavanjima (customization) i doradama (tweaking). Većini korisnika OpenBSD - prosto radi - na njihovom hardveru, s njihovim programima. Specifična prilagođavanja i dorade rijetko kad su potrebni, a njihovo izvođenje se, zapravo, i ne preporučuje.

1.5 - Kako mogu pomoći OpenBSD projektu?

Veliki smo dužnici organizacija i ljudi koji su doprinijeli OpenBSD projektu. Zahvaljujemo se, navodeći imena, i na našoj stranici posvećenoj donacijama.

OpenBSD uvijek treba nekoliko vrsta pomoći zajednice korisnika. Ako smatrate da je OpenBSD koristan, ohrabrujemo vas da iznađete način da doprinesete. Ako vam niti jedan od prijedloga koji slijede navedeni nije pogodan, napišite pismo u kom predlažete alternativu, na elektronsku adresu mailto:donations@openbsd.org donations@openbsd.org.

  • Kupite OpenBSD CD komplet. U njemu se nalazi potpuno, aktuleno izdanje OpenBSD-a, upotrebljivo na mnogim platformama. S druge strane, to stvara i prihode pomoću kojih se podržava OpenBSD projekt, a smanjuje se i opterećenje mrežnih resursa koji se upotrebljavaju prilikom dostave preko Interneta. Ovaj jeftini komplet tri CD-a sadrži i cjelokupan izvorni kod. Sjetite se da bi vaši prijatelji trebali imati vlastite kopije, takođe.
  • Donirajte novac. Projektu je potreban konstantan priliv novca kako bi se platila oprema, umrežavanje, te troškovi izdavanja CD-ova. Proizvodnja CD-ova zahtijeva unaprijed pripremljenu, ličnu investiciju učesnika projekta, za kakvu ne postoje garancije povrata ulaganja. Pošaljite pismo na elektronsku adresu [mailto:donations@openbsd.org donations@openbsd.org], kako biste saznali kako doprinijeti. Čak i male donacije imaju veliki značaj.
  • Donirajte opremu i dijelove. Projektu je potrebna konstantana opskrba rasprostranjenog, kao i specifičnog hardvera. Predmeti poput IDE i SCSI diskova, kao i različiti tipovi RAM-a, takođe su dobrodošli. Kada su drugačije vrste hardvera u pitanju, poput kompjuterskih sistema (computer systems) i matičnih ploča, trebali biste se prethodno raspitati o postojećim potrebama. Pišite na [mailto:donations@openbsd.org donations@openbsd.org], kako bismo organizovali pošiljku.
  • Uložite vaše vrijeme i sposobnost. Programeri koji vole da programiraju operativne sisteme su, naravno, uvijek dobrodošli, a postoje i, doslovno, desetine drugih načina kojim biste mogli biti korisni. Pratite i liste elektronske pošte i pomažite odgovarajući na pitanja novih korisnika.
  • Pomažite u održavanju dokumentacije dodavanjem novih materijala zbirkama odgovora na često postavljana pitanja (na elektronskoj adresi mailto:faq@openbsd.org faq@openbsd.org). Oformite lokalnu korisničku grupu, privucite i prijatelje k OpenBSD-u. Razjasnite i poslodavcu razloge: zašto u profesionalne svrhe valja upotrebljavati OpenBSD. Ako ste studenti, razgovarajte s profesorima o mogućnosti upotrebe OpenBSD-a kao alatke u nastavi i istraživanju, u odjelima koji izučavaju informatiku, računare i inžinjerske oblasti. Ovdje valja navesti i jedan način na koji, svakako, ne možete “pomoći” OpenBSD-u: ne traćite vrijeme na upuštanje u prepirke (flame wars) o operativnim sistemima. To, svakako, ne približava nove korisnike projektu, a može naškoditi odnosu koji saradnici na projektu imaju sa učesnicima drugih projekata.

1.6 - Ko održava OpenBSD?

OpenBSD održava tim saradnika na projektu, s prebivalištem u različitim državama. Koordinator projekta je Theo de Raadt, koji se nalazi u Kanadi.

1.7 - Kada će sljedeće izdanje OpenBSD-a biti objavljeno?

1.8 - Šta se objavljuje uz OpenBSD

OpenBSD se distribuira s određenim softverom koji pravi “treća strana”, uključujući:

  • X.org 6.9.0, X Window okruženje, s lokalizovanim “zakrpama” (patches). Za i386, v3.3 XFree86 serveri su dodani, kako bi se omogućila dodatna podrška setovima čipova za grafiku (graphic chipset). Instalira se s x*.tgz paketom.
  • GCC verzije 2.95.3 i 3.3.5. Ovo je GNU C kompajler (GNU C Compiler). OpenBSD tim je ovo nadgradio tehnologijom zaštite sloja Propolice, omogućenoj u početnoj varijanti instalacije i upotrebljavanoj kroz čitavu “korisničku zonu” (userland), te u osnovnim varijantama aplikacija kompajliranih na OpenBSD-u. Instalira se s comp39.tgz paketom.
  • Perl 5.8.6, sa “zakrpama” i poboljšanjima OpenBSD tima.
  • Apache 1.3.29 web server. OpenBSD tim je ovdje kao osnovnu varijantu dodao promjenu matičnog direktorija (chrooting), uskraćivanje privilegija (privilege revocation), i druga poboljšanja vezano za bezbjednost. Takođe, dodani su mod_ssl 2.8.16, te podržavanje DSO-a.
  • Bind 9.3.1 DNS server. OpenBSD je implementirao niz poboljšanja u radu s izmijenjenim matičnim direktorijem, te drugim pitanjima bezbjedosti.
  • Lynx 2.8.5rel.4, pretraživač Interneta koji radi u “tekstualnom” modu. Dodani su podrška za HTTPS, i druge “zakrpe” OpenBSD tima.
  • Sudo v1.6.8p9, pomoću kog korisnici pojedinačne naredbe izdaju u ulozi “root”-a.

Kao što se može primijetiti, OpenBSD tim često “krpi” proizvode (obično) “treće strane”, kako bi popravili bezbjednost i kvalitet koda. U pojedinim slučajevima, korisnik neće uočiti razlike u upotrebi, dok u nekim drugim slučajevima postoje znatne razlike u upotrebi, što će, nužno, uticati na rad korisnika prilikom upotrebe. Shvatite razlike prije no što neoprezno dodate različite verzije istog softvera. Možete dobiti noviju verziju programa, a platiti to manje bezbjednim sistemom.

Naravno, dodatne aplikacije mogu se dodati pomoću OpenBSD-ovih sistema portova (ports) i paketa (packages).

1.9 - Šta je novo u OpenBSD-u?

Kompletna lista promjena načinjenih između verzija OpenBSD-a 3.8 i OpenBSD-a 3.9 može se vidjeti ovdje, a slijedi lista promijena koje OpenBSD tim želi naročito da istakne, posebno osobama koje nadgrađuju sistem ili instaliraju OpenBSD 3.9, a upućene su u prethodne verzije:

  • Došlo je do značajnog porasta veličina datoteka instalacionih paketa''' na gotovo svim platformama. Ovo je načinjeno kako bi se poboljšalo praćenje grešaka nastalih uslijed padova sistema (debugging crahses), jer gdb(1) sada može omogućiti mnogo više informacija, ne utičući pri tome na brzinu rada sistema. Ovo može izazvati probleme onima koji su isparticionirali svoje diskove do apsolutnog minimuma, te može u značajnoj mjeri uvećati vrijeme potrebno da se sistem oblikuje iz izvornog koda.
  • ftp-proxy(8) iznova je napisan, i radi nešto drugačije od prethodnog, zahtijevajući neke minorne modifikacije vaših pf.conf i inetd.conf datoteka; ovo je detaljnije objašnjeno u vodiču za nadgradnju.
  • Većina binarnih modula “trećih strana” za X-e neće više biti upotrebljiva. Ovo mijenja stvari tamo gdje je potrebno koristiti “mga_hal_drv.o” MGA-ovu datoteku koja je potrebna za rad konfiguracija s više “glava” (multi-headed configurations). Nesumljivo, postoji još primjera.
  • ipsec(5) se ažurira kada ike rules pravila ne sadrže parametre rada glavnog modusa, ipsecctl(8) sada bira AES mjesto 3DES-a kao svoj osnovni modus enkripcije. Za komuniciranje s drugima, koji koriste starija izdanja, dodajte ove vrijednosti u njihove ipsec.conf(5) datoteke, kako biste promijenili njihova osnovna podešavanja:

main auth hmac-sha1 enc aes

1.10 - Mogu li koristiti OpenBSD kao sistem u ulozi desktopa?

Ovo se pitanje često postavi upravo ovako - šturo, bez pojašnjenja šta se podrazumijeva pod “desktop”-om. Jedina osoba koja može odgovoriti na ovo pitanje ste, zapravo, vi, jer vi ste osoba koja definiše vlastite potrebe i zahtjeve.

Dok OpenBSD ima sjajnu reputaciju kao operativni sistem namijenjen serverima, on može biti, i jeste korišten i kao desktop. Mnoge aplikacije koje se smatraju “aplikacijama za desktop” dostupne su u portovima i paketima. Kao i kada se postave drugčija pitanja o operativnom sistemu, i ovdje se treba zapitati: “Da li posao koji treba biti obavljen može biti obavljen na način na koji je to poželjno?” Na ovo pitanje morate sami sebi odgovoriti.

1.11 - Zašto nešto jeste, odnosno nije dio projekta?

Često se postavlja pitanje zašto neki proizvod nije, odnosno jeste uključen u izdanje OpenBSD-a. Odgovor se oslanja na dvije stvari: želje saradnika na projektu i kompatibilnost s ciljevima projekta. Proizvod neće biti uključen samo zato što djeluje “zgodno” - proizvod, takođe, mora biti “slobodan” za upotrebu, distribuciju i modifikaciju, sve prema našim standardima. Proizvod mora imati i odlike kakve su bezbjednost i stabilnost - veći broj u verziji ne odražava ujedno i bolji proizvod.

Licenca je, najčešće, najveći problem: mi želimo da OpenBSD ostane dostupan bilo kome, bilo gdje na svijetu, za bilo kakvu namjenu.

Još nešto što se mora uvažiti jesu želje saradnika na projektu. Saradnici na projektu OpenBSD-a su kranje instance koje određuju šta uključiti, a šta izostaviti iz OpenBSD projekta. Iako je neka aplikacija “dobra”, to nema značaja za OpenBSD projekt čiji članovi možda ne žele da ulože resurse kako bi održavali aplikaciju, niti dijele tuđi entuzijazam o mjestu takve aplikacije u OpenBSD projektu.

Ovo su učestala pitanja o proizvodima “trećih strana”:

  • Zašto je Sendmail uključen, iako slovi kao nepouzdan proizvod?

Iako je povremeno u prošlosti važio za nepouzdan proizvod, autori i osobe koje rade na održavanju Sendmail-a bili su voljni da prerade svoj kod, kako bi ga načinili sigurnijim (a ovo je, na žalost, veoma neuobičajena spremnost). Skoriji istorijat Sendmail-a ne razlikuje ga pretjerano od nekih navodno “bezbjednijih” alternativa.

  • Zašto Postfix nije uključen?

Licenca mu nije “slobodna” licenca, pa stoga ne može biti ni razmatran.

  • Zašto qmail ili djbdns nisu uključeni?

Licenca, ili nedostatak iste: onemogućavanje distribucije modifikovanih verzija ovog softvera utiču na to da ne mogu ni biti razmatrani.

  • Zašto je Apache uključen? Mnogi ga uopšte ne trebaju!

Jer su tako saradnici na projektu htjeli.

  • Zašto nije uključena novija verzija Apache-a?

Licenca novijih verzija je neprihvatljiva.

  • Zašto nije uključen bzip2 mjesto gzip-a?

Performanse su mu užasne, a dobit minimalna. To je neprihvatljivo za sporije platforme, kakve su m68k ili VAX.</blockquote>

U većini slučajeva, pomenuto je temtizovano do najsitnijih detalja na listama elektronske pošte, pa vas upućujemo na arhive ako vam je potrebno više informacija.

Naravno, ako želite da koristite neke od ovakvih paketa, a pri tome vaša upotreba može biti usklađena s uslovima koje određuju licence proizvoda, niko vas neće spriječiti (to ne bi bilo baš “slobodnjački” ako bismo i pokušali, zar ne?). Bilo kako bilo, vaše se potrebe mogu promijeniti - teško da ćete biti voljni da razvijate kakvu “udarnu” aplikaciju koju ne možete prodavati, distribuirati, ili se obogatiti na njoj, jer ste u nju uključili softver koji nije “slobodan”.

OpenBSD

http://dokumentacija.bsd-srbija.org/index.php?title=OpenBSD_FAQ_Drugi_izvori_informacija_o_OpenBSD-u Sljedeće poglavlje: Drugi izvori informacija o OpenBSD-u

Originalni tekst: http://www.openbsd.org/faq/faq1.html

Prijevod: –Vanja 23:54, 9 September 2006 (CEST)

 
openbsd_faq_uvod_u_operativni_sistem_openbsd.txt · Last modified: 2007/07/17 10:29 (external edit)
 
Recent changes RSS feed Creative Commons License Valid XHTML 1.0 Valid CSS Driven by DokuWiki